Udruga Betinska gajeta 1740 organizirala je 20. Regatu za dušu i tilo, regatu tradicionalnih brodova koji su definitivno jedno od najprepoznatljivijih obilježja same Betine. Na ovo jubilarno okupljanje stiglo je čak 45 posada, a da ovaj događaj još više dobije na simbolici pobrinuli su se članovi lokalnog JK Žal čija regata za klasu Optimist se istovremeno jedrila na susjednom regatnom polju.

Regata klase Optimist bila je i razlog zašto je ove godine regata gajeta imala više "sportski" karakter nego inače. Pri tom ovaj put mislim na to što su sve ključne točke obilaska bile isključivo bove, za razliku od ranijih godina kad je nezaobilazni dio rute bio i obilazak otočića Sustipanca. Naime, regata za najmlađe članove HJS-a po kalendaru se trebala jedriti i u subotu i u nedjelju, međutim zbog vrlo lošeg vremena - u ovom slučaju konkretno je bila riječ o jakoj kiši, kompletan uspjeh realizacije ovisio je o izvedbi programa u nedjelju. Zato su članovu Udruge "Betinska gajeta 1740" odlučili napraviti korekciju svoje rute i budućim jedriličarima u svojim barkama pružiti nesmetane uvjete na moru. A da ovo "budućim jedriličarima u svojim barkama" nije puko slovo na papiru već sad uz jedriličare koji su proizašli iz JK Žal potvrđuju i članovi JK Split koji su posljednjih nekoliko godina redoviti sudionici kako ove tako i još nekih regata na latinsko idro u ovom akvatoriju.

U svakom slučaju ovogodišnja ruta imala je početak i cilj na uobičajenom mjestu, Betinskoj luci. Nakon starta jedrilo se do bove koja je bila postavljena u Plitkoj vali i koja se ostavljala lijevim bokom. Potom je flota jedrila u suprotnom smjeru ostavljajući lanternu na Ratu desnim bokom i novi kurs je bio prema bovi koja je bila postavljena u pravcu Pirovca. Nakon što se i ona ostavila lijevim bokom jedrilo se natrag prema Betini.

Vjetar je bio u skladu s godišnjim dobom. Puhalo je sa zapada, samo što je snaga bila malo veća nego prethodne godine, a može se reći i da je jedan dio regate bio obilježen vjetrom poput onog koji je puhao ove godine na Zlarinu. Dio na samom startu bio je u znaku laganog vjetrića, ali kako je flota napredovala prema Plitkoj vali tako je vjetar jačao i bilo ga je oko 10-12 čvorova. Ovaj dio rute odjedren je s vjetrom u bok, tako da se jedrilo relativno brzo, a lakše gajete s više sportski orijentiranim vlasnicima u drugom dijelu ove etape izdvajaju se na vrhu.

Nakon okreta u Plitkoj vali ponovno se jedri s vjetrom u bok, ali ovog puta na drugim uzdama. Tek nakon okreta lanterne na Ratu flota dobiva vjetar u čistu krmu s tim da vjetar polako jača i sad ga u refulima ima i preko 15 čvorova.

Posljednji dio rute, ujedno i najdulja etapa jedrila se u čistu orcu po 15 pa i više čvorova svježeg zapadnjaka.

Već od starta izdvojila se ekipa Sirotice koja je prvu bovu okrenula s prednošću od oko pola minute ispred skupine od tri jedrilice koje su joj bile najbliža pratnja. Stečenu prednost nije bilo teško za održavati, bar u dijelu do druge bove. Jednako tako, skupina koja je bila u lovu na Siroticu također se držala tijesno. Mora se primijetiti da su bili toliko tijesno da je bilo i situacija koje su morale za sobom povući primjenu regatnih pravila, a i samo gentlemansko ponašanje kao i fer i sportski odnosi među natjecateljima imali su za posljedicu da je raspored na pobjedničkom postolju bio nešto drugačiji od redoslijeda ulazaka u cilj.

Što se tiče Sirotice, ona je bez problema jedrila dalje prema cilju. Po riječima njenog kormilara, Damira Čorkala, i taj dio regate su odjedrili točno kako su planirali s minimalnim brojem napravljenih vira, tako da nisu gubili dragocjeno vrijeme na dodatne manevre i s popriličnom prednošću stižu do 6. ili 7. pobjede na regati u Betini:

Dio najbliže Sirotičine pratnje u vidu gajeta Trtuša i Godulica, bili su glavni akteri ranije spomenute situacije. Konkretan događaj zbio se na drugoj bovi kad je Godulica udarila u krmu Trtuše. S obzirom da je nastala i manja materijalna šteta RO je morao posegnuti za mjerom diskvalifikacije Godulice. Inače, Trtuša i Godulica su doslovno vodile match race do samog cilja u kojem je Trtuša prva presjekla ciljnu liniju, ali zbog spomenute situacije naslov trećeplasirnaih ponijela je posada gajete Modravka.

Ova situacija potaknula je da se ponovno aktualizira pitanje aktivne primjene regatnih pravila i na regatama gajeta. U skladu s tim najavljen je za jesen sastanak svih udruga koje promiču jedrenje tradicionalnim brodovima da se donesu pravila koja će uniformirati ova natjecanja i da se krene s edukacijom sudionika.

Konkretno, što se najviše može primijetiti, potrebno je sudionike upoznati s pravilima vezanim uz "zonu", odnosno ponašanje u blizini bove, te ulazak u istu s preklapanjem, odnosno s poštivanjem pozicije u koju se postavila barka ispred njih.

Neki od jedriličara koji su upoznati s jedriličarskim pravilima često spominju konkretne situacije u kojima se dešavalo da izgube stečenu prednost zbog nepoštivanja/nepoznavanja pravila od strane drugih posada, tako da svakako treba pozdraviti spomenutu inicijativu i nadati se da će zaživjeti primjena jedriličarskih pravila u praksi. Definitivno, uz priznavanje prednosti desnih uzda u odnosu na lijeve, spomenute situacije su najčešće koje će se susretati na regatama i šteta bi bila da se zbog nekoliko jednostavnih situacija gubi na ozbiljnosti.

Da je stiglo vrijeme za to možda govori i činjenica da dio posada već kalkulira i jedrima različite debljine. Pazi se i na položaj propelera za vrijeme jedrenja, stavljaju se druga kormila itd, pa stvarno bi bilo šteta da se uz toliki trud i takvu strast ne vodi računa i o osnovama s kojim su upoznati svi oni maleni jedriličari u Optimistima spomenuti na početku ovog članka.

A rezultati u Betini izgledaju ovako:

Gajeta:

LEUT:

KAIĆ:

Dok se ne organiziraju predavanja i edukacije na temu jedriličarskih pravila možete posjetiti i jedan popularni online kviz na kojem se mogu vidjeti neke od spomenutih situacija. Možete ga pronaći na ovom linku.

O čemu je riječ kad se spominje položaj propelera za vrijeme jedrenja? Propeleri mogu biti napravljeni kao dvokraki, trokraki ili četverokraki, a kakav ćete imati na svojoj gajeti ovisi o više čimbenika. Uglavnom, kad se dolazi do teme jedrenja i postizanja što manjeg otpora u podvodnoj formi trupa lako je zaključiti da će dvokraki propeler stvarati i najmanji otpor. Slično je i kod modernih jedrilica s tim da one koje su izrazito regatnog karaktera imaju propelere napravljene tako da se mogu postaviti u sklopljen položaj za vrijeme jedrenja.

Kod tradicionalnih barki sklopivi propeler još nitko nije počeo koristiti, ali zato vlasnici pribjegavaju jednom vrlo elegantnom rješenju s kojim smanjuju otpor kroz more. Riječ je po postavljanju propelera u položaj u kojem su krilca postavljena iza kobilice, tako da se propeler nastoji "sakriti" s dijelom trupa za koji se svi mogu složiti da je mnogo hidrodinamičnije forme. 

Za one koji nisu baš vodili računa o tome da li će nabaviti jedro koje je napravljeno od tanjeg ili debljeg materijala treba skrenuti pažnju na to da osim što je sasvim logično da se po laganom vjetru koristi jedro napravljeno od laganog materijala, jer ga je mnogo lakše napuhati tako da se postavi u dizajniranu formu koja će omogućiti stvaranje maksimalno moguće porivne sile, također treba znati i do koje snage vjetra to ima smisla.

Naime, ako se po jačem vjetru koristi "laganije" jedro, onda po jačim refulima i valovitijem moru to jedro ne zadržava željenu formu već dolazi do njegove deformacije i gubitka snage. Ako su uvjeti relativno stabilni to se donekle može i kontrolirati, ali na duže vrijeme jedro gubi svoje karakteristike. Ono što je važnije je to da kad dođe snažniji reful, jedro ga ne može iskoristiti i umjesto da se izvuče maksimum iz tog trenutka, drugi će proći pored vas i pomalo graditi nedostižnu prednost.

Ako se ovo ide usporediti s modernim jedrilicama koje jedriličari u tradicijskim barkama mogu povremeno susresti, to je logika koja se koristi i na Seascape jedrilicama. Kod njih su konkretno u pitanju prednja jedra - flokovi. Oni imaju flokove za lagane i jače vjetrove, jednaki su po površini i obliku, ali se razliku po debljini materijala od kojeg su napravljeni. Kod drugih jedrilica obično teža jedra budu i manje površine, ali u ovom slučaju riječ je o brodovima koji poput gajeta mogu "trpiti" dosta.